Za Prizren
Zahvaljujući svom povoljnom geografskom položaju, skladnom spajanju ovih kultura kroz povijest i zavidnom broju spomenika svih vremena, Prizren s pravom drži epitet "Muzejski grad", "Muzej pod otvorenim nebom" ili čak "Dubrovnik Balkana", svrstajući se među najlepših gradova na Kosovu.
Smješten u podnožju Šarskih planina, (proglašen „Nacionalnim parkom“), na obje obale Bistrice i na raskrižju važnih trgovačkih putova između istoka i zapada, Prizren je povijesno bio poznat kao važan kulturni, gospodarski i diplomatski centar.
Prizren je nesumnjivo jedan od najvažnijih gradova na Kosovu.
Ima senzacionalnu prošlost koja je probudila radoznalost različitih vodiča, istoričara, geografa i naučnika, koji su objavili mnoga djela na ovom poznatom administrativnom kulturnom, povijesnom, političkom itd. području.
Područje Prizrena dugo je bilo naseljeno i čuva dokaze i arheološke spomenike iz neolitika, eneolitika, brona, željeza, antike i šire.
O tome svjedoče brojni artefakti otkriveni u slučaju arheoloških iskopavanja, napravljenih na brojnim lokalitetima.
Arheološki dokazi govore da je Prizren jedan od najstarijih gradova jugoistočne Evrope i šire.
Opština Prizren sa površinom od 640 kvadratnih kilometara (5,94% teritorije Kosova) nalazi se na jugozapadu Kosova sa 74 naselja i oko 175.000 stanovnika.
Graniči sa općinama Đakovica, Orahovac, Suvareka, Štrpce, Dragaš, Mamuša i susednim zemljama Albanijom i Makedonijom.
Ravan Prizren nalazi se na nadmorskoj visini od oko 400 metara, a neki vrhovi Šara prelaze 2000 metara nadmorske visine.
Klima u gradu je raznolika.
Poznati aleksandrijski geograf Klaudije Ptolomej (87-150) u svom djelu „Geografija“ između ostalog ističe put koji je jadranski bazen povezao s unutrašnjošću Ilirije.
Anonimni autor iz Italijanske Ravene, koji je živio krajem VII vijeka ili početom VIII veka, u svom djelu „Cosmograpfia“ (Opis svijeta) među 5 hiljada i 300 geografskih imena svijeta tog vrijemena bilježi i grad Theranda.
Najzaslužnija imovina Prizrena su njegove vrijednosti naslijeđene iz prošlih stoljeća. Te se vrijednosti manifestuju savršenom arhitekturom i magičnom urbanističkom strukturom s jedne strane i posebnim narodnim tradicijama s druge strane.
Kulturno nasleđe Prizrena je rijetkog kolorita i predstavlja najatraktivniji identitetni omnibus na Kosovu.
Prizren je mjesto susreta različitih kultura i civilizacija, čiji je doprinos danas bitan da bi grad imao vrijednost svjetske civilizacije u smislu kulturne baštine.
Prizren je poznat i po razvoju trgovine zahvaljujući svojoj povezanosti sa Putom svile.
Grad je na ovaj način ostvario veze između više trgovačkih gradova kao što su: Priština, Skoplje, Tirana, Podgorica i šire.
Grad je odigrao ulogu povezivanja mosta i gostionica (hanova).
U prošlosti je razvoj grada bio usko povezan s razvojem rukotvorina, trgovine i sa njima i saobraćajne mreže.
Kroz Prizren je prolazila stara dardanska magistrala koja povezuje Ležu s Nišom.
Ovaj se put u srednjem vijeku zvao Via de Zenta.
Prevoz roba vršio se karavanima.
Prolazak ove ceste kroz Prizren, njeno odvajanje od grada u nekoliko drugih pravaca, promet, prikupljanje, distribucija sve te robe od Sredozemlja do Dunava i obrnuto omogućavali su Prizrenu da uspostavi poslovne veze sa stotinama sela i gradova, i da sebi izbavio zarade.
Pojavom željezničkog saobračaja stari put gubi svoju nekadašnju važnost.
To je imalo ozbiljne posljedice za grad.
Religija Religija
U Prizrenu žive Albanci, Turci, Romi, Bošnjaci, Srbi i drugi.
U mozaiku verskih pripadnosti građana Prizrena dominira islamska vera, zatim katolička, pravoslavna i druge religije.
Prizren ima značajan broj džamija, pravoslavnih, katoličkih crkava, zatim tekije i svetinje, koje ko-stvaraju veličinu i sklad Prizrenove verske arhitekture.
PrirodaPriroda
Prizren je jedan od prirodnih gradova, gdje je intervencija ljudskih ruka prilično mala u odnosu na ljepote koje je stvorila sama priroda.
Na ovom savršenom prirodnom kontekstu i vrlo pogodnom geografskom reljefu izgrađena je čitava stoljetna arhitektura i civilizacija Prizrena.
Umetnost i Kultura Umetnost i Kultura
Prizren je grad artizanata (rukotvorine).
Zanati se nastavljaju paralelno s tradicionalnim kao što su srebrne žice još rade s vatrenom disciplinom i ljubavlju.
Takođe artizanati sa raznim uzorcima srebra.
Ako ste u blizini kovača, možete čuti zvuk zbog kojeg mislite da je to zvuk muzičkog instrumenta koji dolazi iz čekića majstora koji tuče ovaj metal da bi instrument dobio pravi oblik.
U Prizrenu se mogu primjetiti artizanati poput filigranskih djela, obućara, krojača, brijača itd., Što znači da možete upoznati tradicionalne artizanate koji i dalje mirno žive među građanima.
Kulturna BaštinaKulturna Baština
Ovaj grad je od antike poznat kao jedinstveno mjesto na Balkanu po vrijednostima kulturne baštine, civilizacija i različitih religija.
Sve to, zahvaljujući povoljnom geografskom položaju, skladnom preplitanju kultura kroz povijest i mnoštvu spomenika kulturne baštine svih vremena.
Prizren kao jedan od najljepših gradova drži epitet "Muzejski grad", "Muzej pod otvorenim nebom" ili čak "Dubrovnik Balkana".
Kuhinja Kuhinja
Prizren je poznat po svojim pripravcima od tijesta, među kojima su: pogača, toplija, pitajka s jajima, pita i flija.
Tradicionalna prizrenska kuhinja suština je prizrenske kuhinje.
Također, červiš sa mesnim čuftama, paprika sa sirom, Prizrenska tava, dolma, sarma, musaka, pasulj, gulaš, burjan sa mesom, elbasanka tava, najistaknutija su jela Prizrena.
Također, Prizren se razlikuje različitim vrstama slatkiša kao što su: šećerpare, tespište, baklava, sytliaš, tulumbi i halva, koji su među najomiljenijim.